Komentar
v slovenščini

Može li nova hrvatska predsjednica preokrenuti trend srljanja Hrvatske u politički kaos?

Ako bismo prihvatili Chestertonovu opasku da je civilizacija najveći neprijatelj demokracije, mogli bismo reći da je na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj demokracija odnijela štih civilizaciji. Nije to bio baš trijumf nadmoćnosti, već više borba izjednačenih. 

24.01.2010 10:12
Piše: Borislav Ristić

Odbijanje premijera Milanovića da uopće čestita pobjedu novoj predsjednici svjedoči o tome da je kavanski duh demokracije u potpunosti ovladao Hrvatima. Foto: www.mediaspeed.net

Odlazeći predsjednik Ivo Josipović bio je čovjek finih manira, svima je želio ugoditi i svima se dopasti, ali je bio iznad svih. Prava bečka škola uljudnosti bez suštine, civiliziranosti bez žara, s kojom se nitko nije mogao poistovjetiti. Bila je to popularnost bez konkurencije, praznjikava, hladnjikava, ritualna naklonost bez ljubavi i predanosti.

 

Dvojba Kolinde Grabar-Kitarović je sljedeća: ako se i uspije nametnuti kao nadstranačka ličnost, mogla bi ostati usamljena i bez saveznika na političkoj sceni; ako se pak pokuša aktivnije uključiti u politička događanja, riskira kompromitiranje svog nadstranačkog simboličkog mandata predsjednice.

 

Umjesto nevesele kampanje Ive Josipovića, u kojoj je on igrao ulogu usamljenog kralja svoga tužnog kraljevstva, njena kampanja je podsjećala na užarenu vrevu krčme, u kojoj se ljuto prepire za stolom i demagoški viče.

Ali, to je ono što publika voli i što kod natjecanja izaziva uzbuđenje. Pobjeda u napetom foto-finišu bila je čisti kontrast suverenoj ali i ispraznoj popularnosti odlazećeg predsjednika tijekom čitavog njegovog mandata.

 

 

Pobjeda duha krčme nad duhom dvora

 

Odlazeći predsjednik Ivo Josipović bio je čovjek finih manira, svima je želio ugoditi i svima se dopasti, ali je bio iznad svih. Prava bečka škola uljudnosti bez suštine, civiliziranosti bez žara, s kojom se nitko nije mogao poistovjetiti. Bila je to popularnost bez konkurencije, praznjikava, hladnjikava, ritualna naklonost bez ljubavi i predanosti. Netko bi rekao da je sva ta uglađenost profesora klavira bila samo hinjena i ukazivala na hipokriziju. I doista bi se svašta moglo pronaći u tim memljivim austrougarskim podrumima.

 

Novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja oporavljenoga HDZ-a – kojemu je ovo, nakon potopa na parlamentarnim izborima 2011., već četvrta izborna pobjeda otada – zna pomusti kravu, voziti traktor i lupiti šakom o stol. Umjesto nevesele kampanje Ive Josipovića, u kojoj je on igrao ulogu usamljenog kralja svoga tužnog kraljevstva, njena kampanja je podsjećala na užarenu vrevu krčme, u kojoj se ljuto prepire za stolom i demagoški viče. Raduje saznanje da krčme u Hrvatskoj još uvijek nisu izgubile svoj sjaj, jer njena galama i vreva i čini srce demokracije.

 

To ne znači da je nova hrvatska predsjednica neumjerena i bukački nastrojena osoba. Dapače, riječ je o vrlo obrazovanoj dami sa stilom. Radi se samo o tome da su njenom pobjedom živnule krčme u Hrvatskoj i otvorene žučne rasprave bez kraja. Pred Hrvatskom je vrlo živo i dinamično razdoblje kohabitacijske vlasti. Nesnošljivost i svađa bit će njegova glavna odlika. Odbijanje premijera Milanovića da uopće čestita pobjedu novoj predsjednici svjedoči o tome da je kavanski duh demokracije u potpunosti ovladao Hrvatima.

 

Politika u Hrvatskoj više nije, kao što je to često bilo do sada, stvar dvorskih intriga koje su se rješavale po matematičkoj formuli – pri čemu se jako pazilo da eventualne nesuglasice ne naruše prisne obiteljske odnose – već živa stvar, koja više pripada krčmi nego dvoru. Politika je u Hrvatskoj nadrasla tihi domen obitelji i otvorila se prema bučnoj ulici. To je glavni rezultat ovih izbora, koji otvara hrvatsku politiku kako za opasna iskušenja vaninstitucionalnih populističkih politika, tako i za mogućnost radikalnog zaokreta hrvatske politike ka blagotvornim i neophodnim reformama, koje su sve dosad bile blokirane zakrečenim institucijama hrvatskog koruptivno-političkog sustava.

 

 

Može li se duh demokracije vratiti nazad u bocu?

 

Glavni zadatak nove predsjednice bit će da nekako pokuša vratiti ovaj probuđeni demokratski duh nazad u institucionalnu bocu, s tim da to ne bude ona stara boca hrvatske koruptivne politike. Međutim, to joj neće biti lako. Rovovi za parlamentarne izbore, koji slijede krajem ove godine, već su iskopani. Premijer Milanović će svakako nastojati da baražnom paljbom zadrži Kolindu Grabar-Kitarović u HDZ-ovskom rovu, i nikako joj neće dozvoliti da se profilira kao nadstranačka ličnost. To je jedina šansa premijeru Milanoviću da uzme drugi mandat, naime, da za parlamentarne izbore polarizira javnost na "nas" i "njih", kako bi na toj polarizaciji dizao moralnu paniku od povratka HDZ-a na vlast, što će očekivano biti glavni sadržaj SDP-ove predizborne agende.

 

Ova strategija dizanja moralne panike se pokazala jako djelotvornom u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je Ivu Josipovića gotovo vratilo u život i dovelo do napetog foto-finiša. Naime, Josipović je svoju kampanju gradio na ograđivanju od politike aktualne vlade, predstavljajući se ustvari kao kandidat u anketama favoriziranoga OraH-a, koji je osnovala SDP-ova disidentica Mirela Holy. Međutim, nakon katastrofe prvog kruga, Holyni "orahovci" se povlače iz kampanje, a u nju ulijeće premijer sa svojom alarmističkom i polarizirajućom retorikom, što uspješno diže na noge dotad uspavano SDP-ovo glasačko tijelo. Prekasno za pobjedu na predsjedničkim izborima, ali sasvim na vrijeme da udari ritam za parlamentarne izbore.

 

Da je politika u Hrvatskoj izašla iz institucionalne boce, te da mainstream partije sve više računaju na pomoć uličnih igrača, govori i okolnost da je ton predizbornoj kampanji cijelo vrijeme davalo i društvo ispod šatora u Savskoj ulici, predstavnici braniteljskih udruga koji već četvrti mjesec prosvjeduju, nezadovoljni zbog izglasanih zakonskih rješenja kojim bi njihove mirovine bile u budućnosti smanjene. Premda nije sigurno koliko lider HDZ-a Karamarko uopće ima kontrolu nad ovim prosvjedom, a u igri su još neka imena, svakako da ovaj prosvjed "šatoraša" svjedoči o prelijevanju politike na ulice, što u konačnici ide naruku i strategiji polariziranja za koju se odlučio premijer Milanović.

 

Treći važan faktor izmicanja hrvatske politike iz institucionalnih okvira jest neočekivani uspjeh kandidata udruge "Živi zid" Ivana Sinčića, koji je sebi nadjenuo vilenjačko srednje ime Vilibor. Njegov uspjeh u prikupljanju 16% glasova dodatno svjedoči o slabosti bipolarnog političkog sustava u Hrvatskoj, koji je iskočio iz svojih institucionalnih tračnica. Udruga koja se bori protiv deložiranja bespravno useljenih građana, uspjela se još i više nego sjajnim izbornim rezultatom nametnuti svojom retorikom. Naime, cijela hrvatska politička scena danas govori populističkim jezikom protiv deložacija i blokiranih građana, jezikom u kojem se političari pojavljuju kao spasioci naroda od zlih bankara. Socijalna demagogija postala je egido hrvatske politike.

 

 

Vanjska politika kao jedini faktor stabilnosti

 

Jasno je da u takvoj političkoj raspodjeli karata, u kojoj su praktički svi glavni politički akteri okrenuli leđa institucionalnom vođenju politike, novoizabranoj predsjednici ostaje malo aduta kako bi odigrala značajniju ulogu u stabiliziranju političke scene. Ako su sterilnost i bezidejnost politike bili obilježja hrvatske politike zadnjih četiri godine, sada njeno obilježje sve više postaju bučna razularenost i demagoška zapjenušanost. Svemu tome naruku ide i duboka ekonomska kriza u kojoj se zemlja nalazi već šestu godinu zaredom.

 

Dvojba Kolinde Grabar-Kitarović je sljedeća: ako se i uspije nametnuti kao nadstranačka ličnost, mogla bi ostati usamljena i bez saveznika na političkoj sceni; ako se pak pokuša aktivnije uključiti u politička događanja, riskira kompromitiranje svog nadstranačkog simboličkog mandata predsjednice. Jedina sigurna karta na koju ona može odigrati, a to je i najvjerojatniji scenarij za njenu buduću agendu, jest vanjska politika i igranje na vanjskopolitički faktor.

 

Premda se o tome jako malo govorilo tijekom kampanje, pa je čak i sama Kolinda Grabar-Kitarović začuđujuće malo na tome inzistirala, njen najveći adut je vanjska politika – ne samo zato što je bila ministrica vanjskih poslova Hrvatske i hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Državama. Naime, najvećim benefitom za Hrvatsku njenom pobjedom se može smatrati jasno vezivanje Hrvatske za Europsku uniju i NATO. U ovako tmurnoj vanjskopolitičkoj situaciji u kojoj se nalazi Europa danas, imajući prije svega u vidu krizu u Ukrajini i sukob s Rusijom, kao i uzavrelu političku klimu na Bliskom istoku, njen izbor svakako predstavlja mudar izbor građana Hrvatske.

 

Opći je dojam zapadnih političara da se Hrvatska ne ponaša kao članica EU otkad je ušla u njeno članstvo. Predsjednik Josipović i vlada premijera Milanovića bili su neobično rezervirani prema Europskoj uniji. To se možda najbolje vidjelo u slučaju blokiranja njemačkog zahtjeva za izručenjem bivšeg šefa hrvatske tajne službe, Josipa Perkovića, radi suđenja za ubojstva hrvatskih političkih disidenata, kada je Vlada tri dana nakon ulaska Hrvatske u EU blokirala njegovo izručenje. Pritom je Perkovićev sin bio glavni Josipovićev savjetnik za sigurnosna pitanja, pa nije teško pogoditi s koje je strane ta inicijativa potekla.

 

 

Predsjednica kao glasnogovornica reformi ili trijumf demokracije nad civilizacijom?

 

Stoga treba očekivati da će se izborom Kolinde Grabar-Kitarović glavna promjena dogoditi upravo na tom polju. Hrvatska će konačno svoju dosadašnju avanturističku vanjsku politiku koketiranja s idejom obnove "regiona", što je šifra za neki labavi jugoslavneski savez, pa čak i s jačanjem utjecaja Rusije na Balkanu, ostaviti prošlosti. Za nadati se je i da će u tom smislu jedan od prvih poteza nove predsjednice biti prihvaćanje poziva Hrvatskoj za ulazak u Višegradsku grupu, koji joj je upućen pri ulasku u EU, a na koji Hrvatska do sada nije odgovorila.

 

Slična stvar vrijedi i u obrnutom smjeru. Sasvim je moguće da se izabrana predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović pokaže kao najpuzdaniji saveznik Europske unije, preko koga bi EU vršila pritisak na hrvatske institucije i političare da krenu putem reformi. Dvije glavne oblasti koje u Hrvatskoj vape za reformama su ekonomija i pravosuđe, koji su devastirani radom prethodnih vlada. Predsjednica Hrvatske u tim oblastima nema nikakvih ovlasti, međutim, mogla bi svojim autoritetom politički djelovati da se tu stvari pokrenu s mrtve točke.

 

To se može dogoditi u dva smjera – bilo da utječe na matičnu stranku HDZ da se od ekonomskog populizma okrene reformističkoj opciji, bilo da formira tim ekonomskih savjetnika koji bi joj pomogli da pred Vladu izlazi sa svojim reformskim prijedlozima i inicijativama. U prvom slučaju bi to značilo da se HDZ pod njenim utjecajem kreće ka političkom centru, što bi mu dalo sasvim realne šanse za pobjedu na parlamentarnim izborima. U drugom slučaju bi se oko predsjedničinog tima mogle u budućnosti okupiti reformističke snage društva, koje bi u jednom trenutku mogle pokrenuti neophodan proces reformi u Hrvatskoj.

 

Kako god, sve ovo je tanka nada za Hrvatsku. Najvjerojatniji je scenarij da nova predsjednica neće do izbora uspjeti politički artikulirati svoju agendu i učvrstiti svoj položaj u društvu, nego da će Hrvatska u izbornoj godini dobiti samo još populizma i još demagogije, a nikako reforme. Slika premijera Milanovića, koji se obraća mađarskom premijeru Viktoru Orbanu za pomoć oko rješavanja problema sa skokom švicarskog franka, predstavlja izgledniju sliku bliske hrvatske budućnosti. Nije isključeno ni da se pritom politika posve izlije na ulice, a da se demokracija pokaže sasvim dostojnim neprijateljem civilizacije.

KOMENTIRAJTE
PRIKAŽI KOMENTARJE
Dolgo zamolčevana ukrajinska zgodba o ekonomskem kolapsu, ki jo lahko Rusija izkoristi namesto vojaškega konflikta
24
23.01.2022 23:30
Zastavlja se vprašanje, ali bo Rusija napadla Ukrajino, si vzela svoje z nekaj zelo malega uporabe sile, kajti Ukrajina se ji ne ... Več.
Piše: Zvjezdan Radonjić
Pandemija enoumja v znanosti in družbi
23
23.01.2022 11:00
Ni presenetljivo, da v svetu, v katerem povprečje ploska in razume le še športnike in kuharje, postane predstavnik herojskega ... Več.
Piše: Simona Rebolj
Lajos Kassák, umetniški aktivist in človek XX. stoletja
0
23.01.2022 05:18
Lajos Kassak je sledil matrici: umetnost, tehnologija, komunizem vse do konca svojih dni. Idealna kombinacija za popoln poraz. ... Več.
Piše: Dragan Živadinov
Dediščina komunizma: Vzhodna Evropa in Slovenija plačujeta visoko ceno zaradi nezaupanja javnosti v cepljenje
15
22.01.2022 02:00
Pogled na evropski cepilni zemljevid skoraj s kirurško natančnostjo odslikava nekdanjo Železno zaveso, ki je Evropo delila na ... Več.
Piše: Milan Krek
Težko je živeti v kletki. V mestu Gogi. Biti ves čas talec ene in iste ideologije.
14
20.01.2022 00:00
Iz glasbe kot univerzalne lepote sem z nerazumevanjem gledal na ta ideološki svet ozkosti. Kot so me razburjali tisti, ki so me ... Več.
Piše: Pavle Okorn
Novak Đoković je igral na karto "budi pametan i pravi se glup", a je izpadel samo glup
28
17.01.2022 01:02
Srbi, ki slovijo po konstantnem opevanju lastnega trpljenja, so tudi v Đokovićevem primeru iz muhe naredili slona in za nov kult ... Več.
Piše: Ana Jud
Ne film ne drama, ampak vmesno stanje. Biti na nobeni strani. Biti na svoji zemlji.
10
16.01.2022 01:00
Pier Paolo Pasolini je po mojem mnenju eden ključnih velikanov italjanske umetnosti nasploh. Pesnik, dramatik, gigant filmske ... Več.
Piše: Dragan Živadinov
Ljudje pa nič. Ostajajo doma in čakajo. Na kaj, vas prosim? Na rešilca, ki jih bo odpeljal v bolnišnico?
21
14.01.2022 04:45
Nenehoma se sprašujem, zakaj mora ta narod zaradi popolne neumnosti umirati, ob tem, ko bi se lahko v letu 2021 v celoti ... Več.
Piše: Milan Krek
Ne glejte v zrak! Na Zemlji bodo komedijanti sneli rokavice, maltretirali nepokorne državljane in razkazovali napihnjene mišice
13
09.01.2022 11:00
Tragikomedija Don't Look Up izpostavi ključni in sveto preprosti zgodovinski problem človeštva. Problem so skrajno neumni in ... Več.
Piše: Simona Rebolj
Razstava: Jože Brumen, modernistični oblikovalec in umetniški erudit
4
08.01.2022 21:56
Takšne vrste razstave zahtevajo veliko več kot posameznikovo satisfakcijo; dolžne so kanonizirati in etično interpretirati ... Več.
Piše: Dragan Živadinov
Kaj ko bi anticepilci odgovarjali za to, kar so storili? Kaj ko bi končno priznali svojo zmoto in se vsaj opravičili?
24
06.01.2022 19:00
Leto 2022 se je začelo natanko tam kjer se je končalo leto 2021. In naša nacionalna televizija je ostala natanko na istem tiru, ... Več.
Piše: Milan Krek
Predlogi k novi ustavi: Slovenija ni Švica, bi pa lahko to postala vsaj na ravni ustave
9
05.01.2022 22:45
Ob osamosvojitvi Slovenije so nam politiki obljubljali, da bomo zaživeli v novi in samostojni državi po švicarskem vzoru. Če bi ... Več.
Piše: Janez Černač
Bolgarske depresije: Ni vse čisto zlato, kar prihaja iz Evropske unije ali Amerike
12
03.01.2022 20:00
Če drži, da je Slovenija do sedaj profitirala s članstvom v EU, je vendarle potrebna zvrhana mera pazljivosti in zadržkov ... Več.
Piše: Zvjezdan Radonjić
"Človeštvo ima le tri velike sovražnike: vročino, lakoto in vojno. Od teh je daleč najstrašnejša vročina."
8
02.01.2022 20:02
Pandemija se je končala, vendar so njene posledice vidne povsod. Ambrose Bierce je leta 1906 zapisal, da je epidemija bolezen, ... Več.
Piše: Luis Rubio
Evropska kulturna prestolnica 2022: Opera je čutna senzacija ideologije, njen transcendentalni ideal
7
01.01.2022 22:53
Ne more biti resne operne produkcije brez razvite države. Opera nastane vzporedno z nastankom pojma moderna država. Opera je ... Več.
Piše: Dragan Živadinov
Gotova negotovost: V letu 2022 najverjetneje še ne bo "vrnitve v normalnost"
9
01.01.2022 00:00
Omikron je vse postavil na glavo. Če smo bili pred njim že nekoliko optimistični, da bomo zaživeli vsaj del predvirusnega ... Več.
Piše: Iztok Mirošič
Slovenija potrebuje slehernika. Brez izključevanj. Potrebuje velikane. Ne le izjemne, ampak zares velike ljudi.
19
30.12.2021 21:22
Osamosvojili smo se z inovacijo. Slovenci zgodovinsko nismo nikomur nič dolžni. Ne sosedom, ne Evropi in ne svetu. Vse, kar smo ... Več.
Piše: Janez Janša
Demokracija in mi: Dobro je, da v katerem koli odnosu postaviš Kontrolorja svojemu egu
18
29.12.2021 21:00
Aktivni državljan je osrednje geslo razmišljanj Mihe Burgerja na našem portalu v zadnjih šestih letih. Aktivni državljan je zato ... Več.
Piše: Miha Burger
Izkoriščeni, razžaljeni, ponižani, zasmehovani in nazadnje še pozabljeni
18
27.12.2021 20:00
Te dni mi je na portalu+ najbolj v oči padel zapis kolegice Simone Rebolj, ki je opisala realno stanje življenjskega standarda v ... Več.
Piše: Ana Jud
V kakšni državi živim, ko mi premier ne more poslati pisma z dobrim namenom, lahko pa mi pišejo ljudje, ki mi grozijo in me žalijo?
18
26.12.2021 22:00
Veliko manj bi lahko bilo mrtvih to jesen, če bi me poslušali, pa so me raje obtoževali v medijih. Veliko manj bi bilo ... Več.
Piše: Milan Krek
1 2 3 4 5  ... 

Najbolj brano

01/
Zapomnite si ta imena: Poslanke in poslanci, ki so glasovali za status quo glede prirejenih javnih razpisov in korupcije v zdravstvu!
Uredništvo
Ogledov: 2.297
02/
Pandemija enoumja v znanosti in družbi
Simona Rebolj
Ogledov: 2.449
03/
Novak Đoković je igral na karto "budi pametan i pravi se glup", a je izpadel samo glup
Ana Jud
Ogledov: 2.321
04/
Ruska invazija na Ukrajino je morda le še vprašanje dni, razen če bo Putin v zadnjem hipu presenetil z mirovnim predlogom
Božo Cerar
Ogledov: 1.659
05/
Dediščina komunizma: Vzhodna Evropa in Slovenija plačujeta visoko ceno zaradi nezaupanja javnosti v cepljenje
Milan Krek
Ogledov: 1.512
06/
Težko je živeti v kletki. V mestu Gogi. Biti ves čas talec ene in iste ideologije.
Pavle Okorn
Ogledov: 1.353
07/
Dolgo zamolčevana ukrajinska zgodba o ekonomskem kolapsu, ki jo lahko Rusija izkoristi namesto vojaškega konflikta
Zvjezdan Radonjić
Ogledov: 1.117
08/
China’s Belt and Road Initiative: A win-win or a debt trap? The Case of African States
Valerio Fabbri
Ogledov: 987
09/
Ljudje pa nič. Ostajajo doma in čakajo. Na kaj, vas prosim? Na rešilca, ki jih bo odpeljal v bolnišnico?
Milan Krek
Ogledov: 2.033
10/
Kazahstan na prepihu med Rusijo in lokalnimi dinamikami
Valerio Fabbri
Ogledov: 356